Organizaciono-ekonomski aspekti proizvodnje energenata na poljoprivrednim gazdinstvima u Republici Srbiji
Organizational and economic aspects of energy production on agricultural holdings in Serbia
Abstract
Potreba za većim korišćenjem obnovljivih izvora energije je sve više prisutna. Tokom proteklih decenija, sve veće iskorišćenje rezervi fosilnih goriva, kao i pojava globalnog zagrevanja, jasno ukazuju da je neophodna promena u energetskoj politici. Ovakvo stanje dovodi do rasta značaja poljoprivrede kao izvora energije. Mogućnosti proizvodnje energije u poljoprivredi su velike: korišćenje biljnih ostataka, peletiranje, proizvodnja bioetanola, korišćenje geotermalne energije, energije vetra, itd. S druge strane, poljoprivredna gazdinstva sve teže ekonomski opstaju baveći se isključivo poljoprivrednom delatnošću. Sve je više zastupljen multifunkcionalni pristup u organizaciji i ekonomiji poljoprivrednih gazdinstava. Multifunkcionalni pristup podrazumeva korišćenje poljoprivrednih resursa u nepoljoprivredne namene (proizvodnja energije, turizam, ugostiteljstvo, sport, razonoda, itd). Predmet istraživanja doktorske disertacije su organizaciono-ekonomski aspekti proizvodnje obnovljive ener...gije u okviru poljoprivrednih gazdinstava. Prilikom istraživanja, akcenat je bio na gazdinstvima koja se bave multifunkcionalnom poljoprivredom, odnosno proizvodnjom različitih vrsta energije. Cilj istraživanja je bio da se definišu i organizaciono-ekonomski kvantifikuju i uporede modeli za dopunsku proizvodnju različitih obnovljivih izvora na poljoprivrednim gazdinstvima, kao i da se uporede sa klasičnim modelima poljoprivrednih gazdinstava, zatim da se oceni i kvantifikuje uloga i uticaj države kroz mere agrarne politike, koji treba da omoguće ekonomsku isplativost dopunske proizvodnje energije iz poljoprivrede. Posmatrano je četiri modela multifunkcionalnih poljoprivrednih gazdinstava: model 1 - proizvodnja energije iz žetvenih ostataka; model 2 - bioetanol; model 3 - biogas i model 4 - eolska i geotermalna energija. Tokom istraživanja primenjene su kvalitativne i kvantitativne metode; analitičko-sintetičke metode za obradu podataka i donošenja zaključaka na osnovu dobijenih rezultata; induktivno-deduktivne metode prilikom zaključivanja na osnovu istraživanja i empirijskih podataka i teorijskih postavki u literaturi; metod komparacije prilikom istraživanja kako bi se na osnovu uočenog doneli određeni zaključci. Modelski pristup je korišćen prilikom utvrđivanja određenih karakteristika poljoprivrednih gazdinstava u različitim uslovima proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Prilikom određivanja proizvodnih i ekonomskih rezultata gazdinstava korišćena je tipologija poljoprivrednih gazdinstava prema ekonomskoj veličini i tipu proizvodnje, izvršena na bazi podataka i metodologije Popisa poljoprivrede 2012. Istraživanje gazdinstava koja se bave proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora urađeno je metodom polustruktuiranog intervjua, a podaci su obrađeni osnovnim statističkim metodama. Modeli koji su predstavljeni u disertaciji su potvrdili polazne hipoteze i opravdali činjenicu da se multifunkcionalnost gazdinstava može zasnivati i na proizvodnji energije iz obnovnljivih izvora. Ova proizvodnja, u makroekonomskom okruženju u kojem se nalaze gazdinstva u Srbiji, doprinosi smanjenu troškova ovih gazdinstava, rastu prihoda i rastu konkurentnosti. Naravno, pravilno osmišljena i sprovedena agrarna politika je takođe od izuzetnog značaja u stvaranju tržišta održive energije i podsticanju poljoprivrednih proizvođača da se okrenu ovoj proizvodnji.
Keywords:
žetveni ostaci / Proizvodnja energije / poljoprivredna gazdinstva / eolska i geotermalna energija / biogas / bioetanol / agrarna politikaSource:
2019Publisher:
- Univerzitet Edukons, Fakultet ekološke poljoprivrede
URI
https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/11550https://educons.edu.rs/studije/doktorske-studije/repozitorijum/
https://redun.educons.edu.rs/handle/123456789/17
Institution/Community
Fakultet ekološke poljoprivredeTY - THES AU - Supić, Dejan PY - 2019 UR - https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/11550 UR - https://educons.edu.rs/studije/doktorske-studije/repozitorijum/ UR - https://redun.educons.edu.rs/handle/123456789/17 AB - Potreba za većim korišćenjem obnovljivih izvora energije je sve više prisutna. Tokom proteklih decenija, sve veće iskorišćenje rezervi fosilnih goriva, kao i pojava globalnog zagrevanja, jasno ukazuju da je neophodna promena u energetskoj politici. Ovakvo stanje dovodi do rasta značaja poljoprivrede kao izvora energije. Mogućnosti proizvodnje energije u poljoprivredi su velike: korišćenje biljnih ostataka, peletiranje, proizvodnja bioetanola, korišćenje geotermalne energije, energije vetra, itd. S druge strane, poljoprivredna gazdinstva sve teže ekonomski opstaju baveći se isključivo poljoprivrednom delatnošću. Sve je više zastupljen multifunkcionalni pristup u organizaciji i ekonomiji poljoprivrednih gazdinstava. Multifunkcionalni pristup podrazumeva korišćenje poljoprivrednih resursa u nepoljoprivredne namene (proizvodnja energije, turizam, ugostiteljstvo, sport, razonoda, itd). Predmet istraživanja doktorske disertacije su organizaciono-ekonomski aspekti proizvodnje obnovljive energije u okviru poljoprivrednih gazdinstava. Prilikom istraživanja, akcenat je bio na gazdinstvima koja se bave multifunkcionalnom poljoprivredom, odnosno proizvodnjom različitih vrsta energije. Cilj istraživanja je bio da se definišu i organizaciono-ekonomski kvantifikuju i uporede modeli za dopunsku proizvodnju različitih obnovljivih izvora na poljoprivrednim gazdinstvima, kao i da se uporede sa klasičnim modelima poljoprivrednih gazdinstava, zatim da se oceni i kvantifikuje uloga i uticaj države kroz mere agrarne politike, koji treba da omoguće ekonomsku isplativost dopunske proizvodnje energije iz poljoprivrede. Posmatrano je četiri modela multifunkcionalnih poljoprivrednih gazdinstava: model 1 - proizvodnja energije iz žetvenih ostataka; model 2 - bioetanol; model 3 - biogas i model 4 - eolska i geotermalna energija. Tokom istraživanja primenjene su kvalitativne i kvantitativne metode; analitičko-sintetičke metode za obradu podataka i donošenja zaključaka na osnovu dobijenih rezultata; induktivno-deduktivne metode prilikom zaključivanja na osnovu istraživanja i empirijskih podataka i teorijskih postavki u literaturi; metod komparacije prilikom istraživanja kako bi se na osnovu uočenog doneli određeni zaključci. Modelski pristup je korišćen prilikom utvrđivanja određenih karakteristika poljoprivrednih gazdinstava u različitim uslovima proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Prilikom određivanja proizvodnih i ekonomskih rezultata gazdinstava korišćena je tipologija poljoprivrednih gazdinstava prema ekonomskoj veličini i tipu proizvodnje, izvršena na bazi podataka i metodologije Popisa poljoprivrede 2012. Istraživanje gazdinstava koja se bave proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora urađeno je metodom polustruktuiranog intervjua, a podaci su obrađeni osnovnim statističkim metodama. Modeli koji su predstavljeni u disertaciji su potvrdili polazne hipoteze i opravdali činjenicu da se multifunkcionalnost gazdinstava može zasnivati i na proizvodnji energije iz obnovnljivih izvora. Ova proizvodnja, u makroekonomskom okruženju u kojem se nalaze gazdinstva u Srbiji, doprinosi smanjenu troškova ovih gazdinstava, rastu prihoda i rastu konkurentnosti. Naravno, pravilno osmišljena i sprovedena agrarna politika je takođe od izuzetnog značaja u stvaranju tržišta održive energije i podsticanju poljoprivrednih proizvođača da se okrenu ovoj proizvodnji. PB - Univerzitet Edukons, Fakultet ekološke poljoprivrede T1 - Organizaciono-ekonomski aspekti proizvodnje energenata na poljoprivrednim gazdinstvima u Republici Srbiji T1 - Organizational and economic aspects of energy production on agricultural holdings in Serbia UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_11550 UR - t-9940 ER -
@phdthesis{ author = "Supić, Dejan", year = "2019", abstract = "Potreba za većim korišćenjem obnovljivih izvora energije je sve više prisutna. Tokom proteklih decenija, sve veće iskorišćenje rezervi fosilnih goriva, kao i pojava globalnog zagrevanja, jasno ukazuju da je neophodna promena u energetskoj politici. Ovakvo stanje dovodi do rasta značaja poljoprivrede kao izvora energije. Mogućnosti proizvodnje energije u poljoprivredi su velike: korišćenje biljnih ostataka, peletiranje, proizvodnja bioetanola, korišćenje geotermalne energije, energije vetra, itd. S druge strane, poljoprivredna gazdinstva sve teže ekonomski opstaju baveći se isključivo poljoprivrednom delatnošću. Sve je više zastupljen multifunkcionalni pristup u organizaciji i ekonomiji poljoprivrednih gazdinstava. Multifunkcionalni pristup podrazumeva korišćenje poljoprivrednih resursa u nepoljoprivredne namene (proizvodnja energije, turizam, ugostiteljstvo, sport, razonoda, itd). Predmet istraživanja doktorske disertacije su organizaciono-ekonomski aspekti proizvodnje obnovljive energije u okviru poljoprivrednih gazdinstava. Prilikom istraživanja, akcenat je bio na gazdinstvima koja se bave multifunkcionalnom poljoprivredom, odnosno proizvodnjom različitih vrsta energije. Cilj istraživanja je bio da se definišu i organizaciono-ekonomski kvantifikuju i uporede modeli za dopunsku proizvodnju različitih obnovljivih izvora na poljoprivrednim gazdinstvima, kao i da se uporede sa klasičnim modelima poljoprivrednih gazdinstava, zatim da se oceni i kvantifikuje uloga i uticaj države kroz mere agrarne politike, koji treba da omoguće ekonomsku isplativost dopunske proizvodnje energije iz poljoprivrede. Posmatrano je četiri modela multifunkcionalnih poljoprivrednih gazdinstava: model 1 - proizvodnja energije iz žetvenih ostataka; model 2 - bioetanol; model 3 - biogas i model 4 - eolska i geotermalna energija. Tokom istraživanja primenjene su kvalitativne i kvantitativne metode; analitičko-sintetičke metode za obradu podataka i donošenja zaključaka na osnovu dobijenih rezultata; induktivno-deduktivne metode prilikom zaključivanja na osnovu istraživanja i empirijskih podataka i teorijskih postavki u literaturi; metod komparacije prilikom istraživanja kako bi se na osnovu uočenog doneli određeni zaključci. Modelski pristup je korišćen prilikom utvrđivanja određenih karakteristika poljoprivrednih gazdinstava u različitim uslovima proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Prilikom određivanja proizvodnih i ekonomskih rezultata gazdinstava korišćena je tipologija poljoprivrednih gazdinstava prema ekonomskoj veličini i tipu proizvodnje, izvršena na bazi podataka i metodologije Popisa poljoprivrede 2012. Istraživanje gazdinstava koja se bave proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora urađeno je metodom polustruktuiranog intervjua, a podaci su obrađeni osnovnim statističkim metodama. Modeli koji su predstavljeni u disertaciji su potvrdili polazne hipoteze i opravdali činjenicu da se multifunkcionalnost gazdinstava može zasnivati i na proizvodnji energije iz obnovnljivih izvora. Ova proizvodnja, u makroekonomskom okruženju u kojem se nalaze gazdinstva u Srbiji, doprinosi smanjenu troškova ovih gazdinstava, rastu prihoda i rastu konkurentnosti. Naravno, pravilno osmišljena i sprovedena agrarna politika je takođe od izuzetnog značaja u stvaranju tržišta održive energije i podsticanju poljoprivrednih proizvođača da se okrenu ovoj proizvodnji.", publisher = "Univerzitet Edukons, Fakultet ekološke poljoprivrede", title = "Organizaciono-ekonomski aspekti proizvodnje energenata na poljoprivrednim gazdinstvima u Republici Srbiji, Organizational and economic aspects of energy production on agricultural holdings in Serbia", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_11550, t-9940" }
Supić, D.. (2019). Organizaciono-ekonomski aspekti proizvodnje energenata na poljoprivrednim gazdinstvima u Republici Srbiji. Univerzitet Edukons, Fakultet ekološke poljoprivrede.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_11550
Supić D. Organizaciono-ekonomski aspekti proizvodnje energenata na poljoprivrednim gazdinstvima u Republici Srbiji. 2019;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_11550 .
Supić, Dejan, "Organizaciono-ekonomski aspekti proizvodnje energenata na poljoprivrednim gazdinstvima u Republici Srbiji" (2019), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_11550 .